U proljeće GP1800R SVHO vuče besprijekorno, dok po ljetnim vrućinama ponešto nedostaje, pogotovo nakon nekoliko krugova zaredom. Riječ je o varijanti s prednabijanjem od 2017. godine sa 1812 cm³, HO model bez punjača se ovdje ne misli. Na forumima se kod Yamaha s prednabijanjem često izvještava o akumulaciji topline, na engleskom heat soak: prostor motora i usisani zrak postaju vrući, a performanse trpe. Taj fenomen dakle zaista postoji. Ne moraš nagađati je li to uzrok na tvom plovilu, možeš to izmjeriti.
Koje vrijednosti bilježiš
M-JET Diagnostic podržava GP1800R u HO i SVHO izvedbi. Za ovo pitanje dovoljno je pet živih vrijednosti: temperatura usisnog zraka, usisni tlak, broj okretaja, temperatura motora i kut pretpaljenja, uz atmosferski tlak kao referentnu veličinu. Zabilježi cijelu vožnju, a ne samo trenutno stanje, uz barem jedan dionica punog gasa nakon duljeg vremena vožnje. Kako funkcionira snimanje, piše pod Datenlogger und Messfahrt. Očitaj ih na pristaništu. Na vodi tvoj pogled ne smije biti na mobitelu.
Prvo provjeri jesu li senzori vjerodostojni
Prije nego što protumačiš vožnju, pomaže test u mirovanju. Kod uključenog kontakta i ugašenog motora, usisni tlak trebao bi približno odgovarati atmosferskom tlaku, oba se nalaze u živim podacima. Ako značajno odstupaju jedan od drugoga, senzor je sumnjiv i svaka bi se kasnija krivulja trebala čitati s oprezom. Isto vrijedi za temperaturu usisnog zraka: u mirovanju bi trebala otprilike odgovarati onoj okoline.
Što iščitavaš iz krivulje
- Temperatura usisnog zraka penje se s vremenom vožnje znatno više nego tijekom hladnije vožnje, a istovremeno broj okretaja pada pod punim opterećenjem. To odgovara akumulaciji topline.
- Usisni tlak ostaje pod opterećenjem blizu atmosferskog tlaka, iako daješ puni gas. To više odgovara problemu s punjačem, neovisno o vrućini.
- Kut pretpaljenja mijenja se tijekom vremena dok broj okretaja pada. Aplikacija pokazuje da se nešto pomiče. Zašto, proizlazi tek iz cjelokupne slike vrijednosti.
Čvrste granične vrijednosti ovdje namjerno ne navodim jer nisu potvrđene. Radi se o tijeku i usporedbi između hladne i vruće vožnje na istom plovilu.
Akumulacija topline ili punjač: dvije različite slike
Oba problema zvuče kao "manje snage", ali u podacima izgledaju drugačije. Kod istrošene spojke punjača, često opisivane na forumima za FZR, FZS i SVHO, motor radi čisto, ali na vodi "zapinje" na oko 5000 do 5500 o/min, usisni tlak ostaje blizu atmosferskog, a iznad oko 6000 o/min snaga pada. Akumulacija topline se pak gradi: plovila su na početku vožnje u redu i s vremenom postaju lošija, posebno za vrućih dana. Ručni test spojke smatra se na forumima nepouzdanim, mjerna vožnja je tu vjerodostojnija.
Za usporedbu vozi istu rutu s istim opterećenjem, jednom za hladnog jutra, jednom po podnevnoj vrućini i zabilježi temperaturu vode. Tada ćeš imati dvije krivulje jednu pored druge umjesto samo jednog dojma.
Kodovi igraju samo sporednu ulogu
Kod 23 označava temperaturu usisnog zraka, kod 29 senzor usisnog tlaka. Oba javljaju grešku u senzoru ili ožičenju. To što je vruće ne aktivira nikakav kod. Kod gubitka snage provjerava se i ima li senzor detonacija (kod 17) kakav zapis. Brojevi se mogu razlikovati ovisno o izvoru, opis u aplikaciji je mjerodavan.
Gdje dijagnostika prestaje
Kvar punjača ne može se dokazati putem aplikacije. Ona pokazuje usisni tlak, ništa više. Kod ranih SHO modela od 2009. do 2013. postojali su poznati problemi sa spojkom na punjaču, kasnije je dizajn revidiran. Također kavitacija, oštećen impeler ili strana tijela u usisu ostaju nevidljivi za aplikaciju, ali također smanjuju performanse. Od akumulacije topline odvajaš ih samo vizualnim pregledom.
Više o pitanju snage u ovoj seriji stoji pod GP1800R SVHO: Leistung und Ansaugdruck.
